O gradu

    Istorijat grada i okoline

    park_25.jpg Pojedina naselja na području današnjeg grada datiraju od praistorije što nam govore pronađeni predmeti iz paleolita, neolita, rimskog doba, srednjeg veka… Sva sela naše opštine nastala su krajem XVII veka, posle velike seobe Srba, naseljavanjem stanovništva severne Crne Gore i Hercegovine. Uredbom knjaza Miloša o ušoravanju okolnih sela nastaje 1839. god. varošica podno brda Risovača koja se razvija levom obalom Kubršnice prema Mladenovcu, a kasnije prema izvorima mineralne vode u Bukoviku. Tako naš grad dobija formu tipičnog drumskog naselja, nastalog od dela sela Vrbice i dela sela Bukovika. Za vreme druge vladavine, na proputovanju kroz varošicu, knjaz Miloš daje obećanje da ce podići crkvu “Svetij Aranđel”, pa Dekretom od 1. avgusta 1859. godine to i potvrđuje i u poslednjoj rečenici kaze: “… varoš Vrbica neka se od sad zove Aranđelovac.”

    park_11.jpg Uporedo sa razvojem grada, razvijala se i banja koja je danas u njegovom centru, a nosi ime po ataru u kome se razvila. Utvrđivanjem lekovitosti vode bukovičkih izvora, banja 1836. godine dobija prve bolesnike. Oko izvora se grade zgrade za smeštaj gostiju, otkupljuje zemljište za park, obeležavaju staze, sadi drveće, pronalaze i uređuju novi izvori i grade prva kupatila nad izvorima Đulara i Talpara. Staro Zdanje, najstariji sačuvan arhitektonski objekat u parku bukovičke banje, nesuđeno sedište narodne skupštine i letnjikovac dinastije Obrenović, sagrađen je u periodu 1865-1872. godine po nalogu kneza Mihaila Obrenovića. Kosta Šreplović, arhitekta Starog Zdanja uradio je i plan parka ispred ove velelepne zgrade. Krajem XIX veka sagrađeno je parno kupatilo, Novo Zdanje (1887.), a 1907. godine i Paviljon u kome se flaširala voda za izvoz i transport širom Srbije

    Osnovni podaci

    Aranđelovac leži u kotlini koju okružuju Venčac (658 m), Bukulja (696 m) i Preseka (455 m) u srcu Šumadije, na 44 stepena severne geografske širine i 20 stepeni istocne geografske dužine, na nadmorskoj visini od 256 m.

    polozaj-ar.jpg [singlepic id=16 w=320 h=240 float=left]

    Položaj Aranđelovca stvara povoljne uslove za povezivanje sa svim magistalnim pravcima i otvaranje prema sopstvenom i susednim regionima.

    Nalazi se izmedu dve saobraćajnice: Ibarskog puta (M 22) i puta Beograd – Kragujevac (M 23).

    Leži na magistralnom putu M 4, koji spaja zapadne krajeve Srbije sa istočnim (Zvornik-Loznica-Valjevo-Aranđelovac-Markovac-Rgotina-Bor) a sa Beogradom ga povezuju sledeće saobraćajnice:

    • Darosava – Vreoci – Stepojevac (83 km)
    • Orašac – Markovac – Mladenovac – Ralja (77 km)
    • isti pravac preko Krćevca (83 km)
    • Orašac – Mladenovac – Mali Požarevac – Vrčin (84 km)

     

    Број становнка . . . .  . . . . . . . . . . . . 48.128

    Површина града . . .  . . . . . . . . . . ..  757 ха

    Површина општине . . . . .  . . . . ..  ..  376 км2

    Округ  . . .  . . . . . . . .  . . . ..  . . .. . . Шумадијски

    IZVEŠTAJ O IZVRŠENOM JAVNOM UVIDU ZA GENERALNI PLAN „ARANĐELOVAC 2026“

    Izveštaj o izvršenom javnom uvidu za generalni plan Arandjelovac 2026